Mjesecima nakon oporavka od blažih slučajeva COVID-19, otkriveno je da ljudi još uvijek imaju imunološke stanice u svom tijelu koje stvaraju antitijela protiv virusa Covida-19. Ovo je rezultat nove studije istraživača s Medicinskog fakulteta Washintonskog Sveučilišta u Sent Luisu. Ove imunološke stanice mogle bi postojati cijeli život, cijelo vrijeme stvarajući antitijela po potrebi.
Nalazi objavljeni 24. maja 2021. u časopisu Nature sugeriišu da blaži slučajevi COVID-19 ostavljaju zaražene trajnom zaštitom antitijela i da će ponovljeni slučajevi bolesti vjerojatno biti rijetki.
Prošle jeseni, više izvještaja je ukazivalo da antitijela brzo nestaju nakon infekcije virusom koji uzrokuje COVID-19, a vačina glavnih medija protumačili su ove informacije da prirodni imunitet ima vrlo ograničen vijek trajanjanije, izjavio je autor studije dr. Ali Ellebedy, izvanredni profesor patologije i imunologije, sa odsjeka medicina i molekularna mikrobiologija. Ovakva vrsta zaključaka bila je pogrešno tumačenje podataka.
Normalno je da nivo antitijela opada nakon akutne infekcije, ali ne pada na nulu, ispostavilo se da on samo biva umanjen. Istraživanjem smo pronašli imunološke stanice koje proizvode antitijela kod ljudi i 11 mjeseci nakon prvih simptoma. Te će stanice živjeti i stvarati antitijela do kraja života tih ljudi. Imamo snažne dokaze o postojanju trajnog imuniteta kod ljudi koji su preboljeli Covid-19.
Tokom virusne infekcije imune stanice koje stvaraju antitijela brzo se množe i cirkuliraju u krvi, povećavajući nivo antitijela do maksimuma. Jednom kada se infekcija riješi, većina takvih stanica odumire, a razina antitijela u krvi opada. Mala populacija stanica koje proizvode antitijela, zvane dugovječne plazme, migriraju u koštanu srž i nastanjuju se, gdje neprestano izlučuju nisku razinu antitijela u krvotok kako bi zaštitile organizam od novog susreta s virusom.
Ključ za utvrđivanje dovodi li COVID-19 do dugotrajne zaštite putem antitijela, izjavila je Ellebedy, leži u koštanoj srži.
Medicinski tim koji je radio ovu studiju, koristio je 77 sudionika koji su davali uzorke krvi u intervalima od tri mjeseca, počevši otprilike mjesec dana nakon početne infekcije. Većina sudionika imala je blage slučajeve COVID-19, samo šest testiranih bilo je hospitalizirano.
Medicinski timovi vadili su uzorke koštane srži od sudionika studije sedam ili osam mjeseci nakon početnih infekcija. Za usporedbu, naučnici su također uzeli koštanu srž od 11 ljudi koji nikada nisu imali COVID-19.
Kao što se i očekivalo, razina antitijela u krvi sudionika COVID-19 brzo je pala u prvih nekoliko mjeseci nakon infekcije, a zatim se uglavnom održala na jako niskom gotovo zanemarljivom nivou 11 mjeseci nakon infekcije. Ipak testovi su pokazali da je 15 od 19 uzoraka koštane srži ljudi koji su imali COVID-19 sadržavalo stanice koje proizvode antitijela, posebno ciljane na virus koji uzrokuje COVID-19. Takve stanice mogle su se naći četiri mjeseca kasnije i kod pet preostalih osoba koje su se vratile kako bi dale drugi uzorak koštane srži. Nitko od 11 testiranih ljudi koji nikada nisu imali COVID-19 nije imao takve stanice koje proizvode antitijela u koštanoj srži.
Kod ljudi s blagim slučajevima COVID-19 virus nestaje iz tijela dvije do tri sedmice nakon infekcije, a organizam čovjeka kako bi se održao zdravim pokreće aktivni imunološki odgovor koji postoji i 11 mjeseci nakon infekcije”, rekla je Ellebedy. “Te imunološke stanice se ne množe. One miruju u koštanoj srži i luče antitijela. To rade od otkako se infekcija riješila i to će raditi u nedogled. ”
Ljudi koji su zaraženi i nikada nisu imali simptome također mogu imati dugotrajni imunitet, nagađaju istraživači. No, tek treba istražiti hoće li oni koji su preboljeli ozbiljniju infekciju sa teškim simptomima biti zaštićeni od budućeg ponavljanja bolesti, rekli su.
“Moglo bi ići u bilo kojem smjeru”, rekao je dr. Jackson Turner, Profesor patologije i imunologije. „Upala igra glavnu ulogu u ozbiljnom COVID-19, a previše upale može dovesti do oštećenja imunološkog odgovora. Ali s druge strane, razlog zašto se ljudi stvarno razbole je često zato što u tijelu ima puno virusa, a posjedovanje puno virusa može dovesti do jakog imunološkog odgovora. Dakle, nije jasno. Moramo ponoviti studiju na ljudima s teškim infekcijama kako bismo shvatili je li vjerojatno da će i oni biti zaštićeni od ponovne infekcije. ”
Ellebedy i kolege sada proučavaju inducira li i vakcinisanje dugovječne stanice koje proizvode antitijela unutar koštane srži.
